Manja slova Veća slova RSS
>

Potpredsjednik Simović gostovao u emisiji „Nedjeljom o selu i poljoprivredi“, Radio CG: Crnogorska poljoprivreda se kreće u dobrom pravcu, ali dosta toga treba još uraditi i unaprijediti

Potpredsjednik Simović gostovao u emisiji „Nedjeljom o selu i poljoprivredi“, Radio CG: Crnogorska poljoprivreda se kreće u dobrom pravcu, ali dosta toga treba još uraditi i unaprijediti
Datum objave: 03.02.2019 12:39 | Autor: mprr

Ispis Štampaj stranicu


MPRR „Razvoj sjevera predstavlja prioritet kome Vlada  posvećuje posebnu pažnju, ne retorički, nego suštinski i veoma odgovorno, jer je sjever naša velika šansa, izazov i obaveza. I to radimo kroz konkretne projekte. Najznačajniji infrastrukturni projekti koji se realizuju u Crnoj Gori doprinijeće upravo razvoju sjevera, oživljavanju privrede, turizma i poljoprivrede, otvaranju novih radnih mjesta u unapređenju ukupnog kvaliteta života, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović.

On je gostujući danas na Radiju Crne Gore, u emisiji „Nedjeljom o selu i poljoprivredi“ govorio na temu Agrobudžeta za ovu godinu i uopšte pravcima razvoja crnogorske poljoprivrede. U kontekstu podrške razvoju sjevera, posebno je istakao da su u Agrobudžetu samo za ruralni razvoj kreirane 24 mjere, u iznosu od 32,7 miliona eura. „To znači da u ovoj godini imamo rast sredstava za podršku ruralnom razvoju od preko 9 miliona eura ili oko 40 odsto, kazao je Simović podsjećajući da je i u prošloj godini dominantan broj projekata i sredstava podrške realizovan upravo na sjeveru.

Prema riječima Simovića, značajno su povećani iznosi sredstava za realizaciju mjera za poboljšanje kvaliteta života na selu. „Za oko milion eura su povećana sredstva za izgradnju infrastrukture i za tu namjenu će biti usmjereno 2.260.000 eura“, kazao je Simović, dodajući da Vlada ulaže i značajna sredstva u realizaciju projekata poboljšanja ostale infrastrukture potrebne ruralnim područjima, kao što su obrazovne i druge potrebe staovništva. Najavio je i da u Bijelom Polju počinje izgradnja i opremanje Kuće poljoprivrede za sjever Crne Gore, u kojoj će biti objedinjene sve stručne i savjetodavne službe i koja će postati prepoznatljiva adresa svih proizvođača na sjeveru.   

Govoreći o ukupnoj podršci crnogorskoj poljoprivredi, koja Agrobudžetom obuhvata tri oblasti: poljoprivreda(u okviru koje je ruralni razvoj), ribarstvo i operativni programi, Simović je istakao zadovoljstvo što je Agrobudžet ove godine veći za 31 odsto i iznosi 52,4 miliona €. On je ponovio ocjenu da je Agrobudžet i evropski i domaćinski, jer predstavlja izraz obezbjeđene podrške od strane EU, kao podrške ukupnom napretku Crne Gore na njenom evropskom putu, izraz agrarne politike Crne Gore, u finansijskom i sadržajnom smislu, uz povećanje sredstava iz nacionalnog budžeta kao domaćinskog i odgovornog odnosa Vlade prema vrijednim domaćinima i preduzetnicima i jačanju domaćih institucija.

I ja sam nestrpljiv u vezi sa IPARD projektima, ali procedure moramo ispoštovati

Simović je istakao da će ovu godinu posebno obilježiti realizacija velikog IPARD-a, što će obezbijediti veliki investicioni zamah u našoj poljoprivredi i u sektoru primarne proizvodnje i prerade, s obzirom na pristigle zahtjeve za podršku projekata, u ukupnom iznosu investicija od  55 mil €, i bespovratnu podršku od 27 mil €.

„Ubrzo ćemo predstaviti ugovorene projekte za preradu. Ubrzavamo proces terenske kontrole aplikacija za primarnu proizvodnju. Znam za nestrpljenje i sam sam vrlo nestrpljiv i dnevno upozoravam, podstičem i opominjem. Objašnjavam da se mora razumjeti šta znače agro - rokovi, da je u poljoprivredi i jedan dan veliki, nekad i presudan, a kamoli nedjelje ili mjeseci. S druge strane imamo procedure EU koje se moraju ispoštovati. Mislim da se može i moraće se brže uz poštovanje procedura“, ocijenio je Simović, izražavajući očekivanje da do kraja februara ili početkom marta počne ugovaranje projekata za primarnu proizvodnju.

„Cilj nam je da u ovoj godini objavimo nove pozive i za primarnu proizvodnju i za preradu, kao i da akreditujemo novu mjeru diverzifikacija u ruralnim predjelima“.

Zajedno sa domaćinima i preduzetnicima do novih iskoraka


Simović je kazao da, na bazi obezbijeđene izdašne podrške i mogućnosti kroz brojne mjere i projekte  očekuje nove iskorake u poljoprivredi u svim sektorima. 


„Na bazi rada domaćina, inicijativa sve većeg broja preduzetnika, uključujući i mnoge koji su se se dokazali i u drugim sektorima, a sada su vrlo ozbiljno i posvećeno ušli u sektor poljoprivrede, a koji već realizuju vrijedne investicije, očekujem da ćemo zajedno ostvariti nove iskorake“, kazao je Simović.

On je podsjetio da se dosta toga postiglo prethodnih godina, da širom Crne Gore imamo brojne unapređenje i nove prerađivačke pogone, sa ispunjenim standardima, sa EU izvoznim brojevima. „Danas možemo ocijeniti da se crnogorska poljoprivreda kreće u dobrom pravcu, ali da dosta toga treba još uraditi i unaprijediti. Ali sada možemo kazati da će taj proces  biti brži, efikasniji i vidljiviji. Sada imamo sve izdašniju državnu podršku, na raspolaganju sve izdašnije EU fondove, nove institucije i službe, nove laboratorije, vrijedne domaćine koji na poljoprivredu sve više gledaju kao na priliku za uspješan biznis, mlade farmere, prevaziđenu svijest podozrenja u odnosu na poljoprivredu kao nešto što je manje vrijedno i manje važno.

Nastavićemo zajedno i partnerski da radimo kako bi postigli još bolje rezulate i u sektoru primarne proizvodnje i prerade. Vrijedni, posvećeni i domaćinski rad su uslovi za napredak u bilo kojoj oblasti, a poljoprivrednici veoma dobro to znaju.  Sve ostalo ćemo postići zajedno. I osvajanje novih tehnologija i standarda i unapređenje konkurentnosti i tržišnu utakmicu. Ministarstvo će, kao i do sada, pružati svu potrebnu i stručnu i finansijsku podršku“, poručio je potpredsjednik Simović, naglašavajući pristup zajedništva i iskrenog partnerstva, kao jedinog uspješnog modela za dalje iskorake, uz jednaku ulogu stručne naučne zajednice, svih institucija, civilnog sektora, uz podršku evropskih i drugih međunarodnih partnera.    


MPRRUvoz hrane posmatrati kroz rastuću turističku potrošnju

Na konstataciju urednika emisije da se i pored evidentnog povećanja proizvodnje i jačanja konkuretnosti domaće proizvodnje i dalje prilično uvozi hrane, potpredsjednik Simović je kazao da je to tačno.

„I jedno i drugo. Proizvodnja raste, ali raste i uvoz. Činjenica je da se sve veći dio naše proizvodnje plasira kroz turizam i to je ili nevidljivi izvoz, koji se ne prikazuje u podacima o trgovinskoj razmjeni, iako je to najbolji i najvredniji izvoz. Činjenica je i se od ukupnog godišnjeg uvoza 23% uveze tokom jula i avgusta – u špicu ljetnje sezone, a raste broj turista. U 2017. Imali smo 2 miliona turista, što je više za 500 hiljada u odnosu na 2013. Činjenica je i da uvozimo i značajan broj proizvoda koji se ne mogu proizvesti u Crnoj Gori. Ali činjenica je da uvozimo i mnogo toga što bi mogli proizvesti. I tu je naš ključni cilj, naša mogućnost i naša obaveza. Da podignemo obim proizvodnje, da povećamo konkurentnost – i cijena i kvaliteta, da imamo kontinuitet u snabdijevanju. I tu su usmjereni naši napori. Svjedočimo da ti napori daju rezultate, da imamo nove pogone u svim sektorima, osvojene nove standarde, nove proizvode, nove marketinške iskorake. Nastavićemo u tom pravcu. Na tom putu, veoma je važna potreba jačanja svijesti da kupujemo domaće proizvode: kao izraz vrednovanja njihovog kvaliteta, njihove bezbjednosti, njihove svježine, ali i kao izraz da time jačamo našu ekonomiju i jačamo naše fondove za razvoj našeg zdravstva prosvjete, kulture, sporta i socijalne brige“.

Posjetiću ubrzo fabriku vode u Lipovu da vidimo šta nam je činiti

Potpredsjednik Vlade je, između ostalog, izrazio ohrabrenje skorim pokretanjem proizvodnje u fabrici Bjelasica Rada, izgradnjom nove fabrike Mesoprometa u Bijelom Polju, kompanije koja je vrlo brzo savladala izazove nakon požara, ali i ostvarivanju punih efekata pokretanja proizvodnje u NDKP, na osnovu informacija koje je ovih dana dobio od mendžmenta kompanije.

Sigiran sam da će svi ovi projekti imati kao posledicu dalji ukupan razvoj sektora poljoprivrede i prerade i nova radna mjesta.

Obnavljamo proizvodnju u nekadašnjim fabrikama, pokrećemo nove prerađivačke kapacitete, što će za rezultat imati stvaranje nove vrijednosti i novih radnih mjesta.

U dijelu emisije – pitanja slušalaca, jedno od pitanja postavio je radnik fabrike vode Lipovo, koji je kazao da „23 radnika već 27 mjeseci nijesu dobili platu, a da im 4 godine nijesu uplaćeni doprinosi, te da ih je vlasnik Duško Knežević doveo na rub egzistencije“.

„Ništa novo u fabrici vode u Lipovu, u odnosu na ono što već znamo i o drugim segmentima „poslovne imperije“ Duška Kneževića. Imamo zapuštene i napuštene pogone, i slične slike su, ne samo u Kolašinu, nego i u fabrici elektroda, kao i bolnici u Meljinama, da ne pričamo o slici u Staklenicima u Golubovcima. Sve te slike pokazuju „domaćinski i preduzetnički odnos vlasnika“. Iste slike svega čega se on dotakao“, ocijenio je Simović.

On je najavio da se Vlada mora baviti tim pitanjima i da je već planirao radnu posjetu opštini Kolašin i najavio je da će tom prilikom obići i fabriku vode u Lipovu. „Mogu da pretpostavim kako to izgleda. Fabrika je u stečaju, radnici nemaju primanja, ne uplaćuju im se doprinosi...Stečaj je uveden još u februaru ove godine, a imam informacije da je, koji mjesec prije uvođenja stečaja, vlasnik prenio vlasništvo nad opremom i fabrikom na Atlas banku. Moraćemo tražiti rješenje, radi uposlenih, njihovih porodica, radi fabrike i potrebe da valorizujemo te resurse. Tražićemo rješenje u dobroj komunikaciji sa nadležnom insitutucijom – Privrednim sudom i stečajnim upravnikom“, najavio je potpredsjednik Vlade.

Obezbijedili sredstva za mjesta prvog iskrcaja i ribarske luke

Govoreći o sektoru ribarstva, čije potrebe za razvojem su tokom prethodnih godina bile pod posebnom pažnjom Ministarstva, kroz sve veću i sadržajniju podršku, Simović je kazao da je u 2019. ta podrška 50 odsto veća. Pored podrške za investicije u cilju modernizacije ribarskih plovila, unapređenja marikulture, kao i podrške razvoju slatkovodnog ribarstva i akvakulture, poseban impuls razvoju ovog sektora i usaglašavanja sa pravilima Zajedničke EU ribarske politike, daće realizacija MIDAS II projekta kroz koji će naglasak biti stavljen na unapređenje kopnene infrastrukture bitne za naše ribare: nabavka i instalisanje opreme za mjesta prvog iskrcaja, kao i izgradnja ribarskih luka. Za ovu namjenu je planirano oko milion eura.

Navodeći jučerašnji slučaj uništenja jedne ribarske barke usljed nevremena i negodovanja pojedinih ribara, Simović je izrazio uvjerenje da ribari shvatiti da najave realizacije projekata o kojima se decenijama nije brinulo, nijesu retorika, nego skora realnost.  On je istakao da tu postoje i određeni problemi vezani za nerazumijevanje u mnogim primorskim gradovima gdje se ribarske luke doživljavaju kao nešto što je loše, što remeti ambijent. „Naprotiv, mislim da je postojanje ribarske luke sa marinama moguć, poželjan i oplemenjujući za naše primorske gradove. Tu imamo i problema na nekim adresama, ali želim da kažem da ako je u Baru, Meljinama ili drugim mjestima definisano planskom dokumentacijom da jedan dio gata bude opremljen za potrebe ribara, onda tu nema pogodbe, poručio je Simović, pozivajući ribare na zajedništvo i povjerenje po tom pitanju. 




PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja