Manja slova Veća slova RSS
>

Potpredsjednik Simović predstavio Agrobudžet za 2018: Dobra osnova za dalji razvoj poljoprivrede, unapređenje uslova života na selu i otvaranje novih radnih mjesta

Potpredsjednik Simović predstavio Agrobudžet za 2018: Dobra osnova za dalji razvoj poljoprivrede, unapređenje uslova života na selu i otvaranje novih radnih mjesta
Datum objave: 29.01.2018 14:12 | Autor: MPRR

Ispis Štampaj stranicu


MPRRMPRR

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović predstavio je danas Agrobudžet za 2018. godinu, koji iznosi iznosi 39.955.000 € i veći je za 8,5 miliona € ili 26,8% u odnosu na prošlu godinu.

Obraćanje potpredsjednika Simovića prenosimo u cjelosti:

Poštovani predstavnici medija,

Hvala vam na značajnom prisustvu povodom predstavljanja Agrobudžeta za ovu godinu.
I ovom prilikom želim da ukažem na ulogu i važnost medija u realizaciji ukupne poljoprivredne politike, izazova i obaveza koji stoje pred svima nama u podizanju konkurentnosti naše poljoprivrede; dostizanju sve značajnijih standarda i održivih praksi; stvaranju uslova za kvalitetniji život na selu; otvaranju perspektiva da život na selu bude prilika za savremeni i unosni agrobiznis; stvaranju uslova da sektor poljoprivrede bude realni i snažni generator otvaranja novih radnih mjesta; da se obezbijedi supstitucija uvoza i povećanje izvoza; da se osnaži naš turistički brend.

Ovo su obaveze i izazovi za sve nas: i za poljoprivredne proizvođače, prerađivače, za sektore turizma i trgovine i za lokalne i državne institucije.

Na tom poslu medije doživljavamo kao značajne partnere i ovom prilikom još jednom ukazujem na otvorenost Ministarstva i pozivam na partnersku saradnju u informisanju javnosti o svim ovim temama.

Vođeni principom zajedništva i ovogodišnji Agrobudžet kreirali smo ZAJEDNO: sa proizvođačima, udruženjima, prerađivačima, predstavnicima struke. Važna je bila i analiza realizacije mjera prošlogodišnjeg Agrobudžeta, preporuke i sugestije i korisnika i službi koje su bile odgovorne za realizaciju mjera.

Važne su bile preporuke i naših međunarodnih partnera: EK i nadležnih direktorata, IFAD-a, Svjetske banke i brojnih specijalizovanih međunarodnih organizacija za ribarstvo, zdravlje životinja, bezbjednost hrane.

Ukupan Agrobudžet za 2018. godinu iznosi 39.955.000 € i veći je za 8,5 miliona € ili 26,8% u odnosu na prošlu godinu.
Agrobudžet predstavlja zbir sredstava iz nacionalnog budžeta, evropskih fondova i veoma povoljnih kreditnih aranžmana, koje smo ugovorili tokom prošle godine sa Svjetskom bankom i Međunarodnim fondom za razvoj poljoprivrede – IFAD-om.

Kao što je prikazano na slajdu, kod sva tri ključna izvora sredstava u ovoj godini bilježimo značajan rast.
Rastu izdvajanja iz nacionalnog budžeta za 1,9 miliona €.

Posebno ohrabruje rast raspoloživih EU fondova, što je rezultat novih evropskih iskoraka Crne Gore, potvrda jačanja kapaciteta naših institucija (završena akreditacija krajem prošle godine, novi administrativni kapaciteti, stečena iskustva u realizaciji brojnih programa u prethodnim godinama…). Uporedna iskustva mnogih država, sadašnjih članica EU, govore da pored velikih benefita u brojnim oblastima, posebno su za sektor poljoprivrede dobili izdašne fondove podrške. Na nama je da tu šansu iskoristimo, kao što su uspjele brojne nove EU članice.

U strukturi Agrobudžeta definisane su tri oblasti podrške: poljoprivreda, ribarstvo i operativni programi.

Ukupno je definisano 56 mjera. Najveći broj mjera se odnosi na ruralni razvoj i to 23, u iznosu od 23,5 miliona €, odnosno 58,8% od ukupnog Agrobudžeta.
Za mjere tržišno-cjenovne politike namijenjeno je 6,6 miliona €, kroz 9 mjera. Za ovu vrstu podrške imamo rast od blizu jednog miliona € u odnosu na prošlu godinu.
Na sljedećim slajdovima je prikazana struktura Agrobudžeta u apsolutnim i relativnim iznosima.

Za direktna plaćanja definisali smo šest programa i opredijeljeno je preko 6 miliona €, odnosno oko 800 hiljada € više nego prošle godine.

Obezbijeđen je širi obuhvat korisnika, uključivanje znatno većeg broja malih gazdinstava u sistem premija. Širi obuhvat i uključivanje malih gazdinstava je izraz dodatne pravednosti, uvažavanja realnih struktura – odnosno broja grla i veličine zemljišnih parcela, uz istovremeno postepeno približavanje direktnih plaćanja evropskom modelu. Povećanim obuhvatom korisnika stvaramo bolju osnovu za pregovaračku poziciju sa EU, kako bi crnogorski farmeri dobili premije iz EU budžeta, na način na koji sada taj značajni podsticaj koriste farmeri širom Evrope.
MPRRMPRR
Zbog toga smo smanjili uslov za premije u stočarstvu sa tri na dva grla u govedarstvu i sa 30 na 20 grla u kozarstvu.

Smanjili smo uslov minimalne površine u biljnoj proizvodnji sa 0,5 na 0,3 ha.

Povećali smo premije za tov junadi za grla porijeklom iz Crne Gore na 140 € po grlu.

Takođe, postepeno uvodimo EU sisteme kontrole da bi pripremili naše farmere i institucije na pravila korišćenja značajno većih EU fondova za direktna plaćanja.

Ohrabreni rezultatima podrške prerade mlijeka na porodičnim gazdinstvima, nastavljamo sa tom mjerom, vjerujući da ćemo broj prošlogodišnjih gazdinstava – 276, povećati u ovoj godini. To je bila dobra odluka, jer tih 276, vjerujem u ovoj godini i 400 gazdinstava, su novi pogoni u kojima žive i rade članovi tih porodica. Ti objekti se registruju kod nadležne uprave, kontroliše se kvalitet i zdravstvena ispravnost gotovih proizvoda, čuva se tradicionalna proizvodnja i podstiče potražnja za tim proizvodima u turističkim objektima i trgovačkim lancima.

Premije za mlijeko ostaju na prošlogodišnjem visokom nivou, uz unapređenje procedura i potrebu ispunjavanja higijenskih uslova na farmama, uz dodatne premije za kvalitetno sirovo mlijeko.
Novina je i dodatna podrška za mlade farmere. Za njih smo obezbijedili i posebne programe i dodatne podsticaje. Zadržali smo poseban program za mlade farmere koji smo započeli prošle godine i kroz koji smo za njih 45 obezbijedili po 10.000€ bespovratne podrške, za pokretanje poslovanja. Nastavljamo i ove godine, vjerujem, sa novih 50 mladih farmera. Starosnu granicu smo povećali sa 30 na 35 godina. Kod direktnih plaćanja mladi farmeri imaju povećanu premiju po hektaru i povećanu bespovratnu podršku u određenom broju mjera ruralnog razvoja.

Podrška sektoru pčelarstva uvećana je za 58% u odnosu na prošlu godinu.

Zadržali smo mjeru za slučaj potrebe za intervencijama na tržištu. Iskustvo iz prošle godine ukazuje na potrebu ove mjere, kada se jave tržišni viškovi kod sezonskih proizvoda i kada treba intervenisati sa dozvoljenim mjerama – skladištenja i sl.

Mjere ruralnog razvoja podijelili smo na tri takozvane osovine.
MPRRMPRR
Prva i najvažnija osovina po opredijeljenim sredstvima je mjera jačanja konkurentnosti proizvođača hrane, za koju smo definisali 17 programa i opredijelili oko 21 milion €.
Nastavljamo sa realizacijom IPARD like projekata namijenjenih za poljoprivredna gazdinstva i sektor prerade.

Tokom prošle godine, realizovali smo 217 IPARD like projekata, ukupne investicije 8.400.000€ i obezbijedili bespovratnu podršku od 4 miliona€.

Ohrabreni ovim rezultatima, iskazanom spremnošću i potrebom za sredstvima i primarnog i prerađivačkog sektora, realno je očekivati da će se ovogodišnja planirana sredstva realizovati.

Ove godine krećemo u realizaciju velikog IPARD programa na bazi dosadašnjih iskustava i naučenih lekcija od strane korisnika i administrativnih struktura; opredijeljenosti da svi zajedno budemo još efikasniji, da bude više partnerstva sa lokalnim samoupravama koje moraju biti servis farmerima; da bude manje birokratskih barijera i na lokalnom i na državnom nivou; da IRF nastavi, kao i prošle godine, sa efikasnim i brzim plasmanom sredstava za predfinansiranje uz prihvatanje imovine na selu za obezbjeđenje kredita.

Evropska pravila za korišćenje evropskih sredstva, moraju se do kraja ispoštovati. Vjerujem da ćemo biti uspješni i realizovati planirana sredstva po IPARD programu. Da ćemo realizovati projekte za primarnu proizvodnju, za investicije od 10.000 do 500.000 €, za koje je obezbijeđena bespovratna podrška do 60%, za mlade farmere do 65% ili čak do 70% za mlade farmere u planinskim područjima. Vjerujem da ćemo biti uspješni i u realizaciji projekata u oblasti prerade za investicije od 40.000 do 1.500.000€ za koje je obezbijeđena bespovratna podrška do 50% investicije.

Nastavljamo sa podrškom: razvoju vinogradarstva i vinarstva, voćarstva, maslinarstva, povrtarstva, ljekovitog i aromatičnog bilja, investicijama u preradu na gazdinstvima, uz maksimalno prihvatljive investicije do 10.000€ i bespovratnu podršku do 50% realizovane investicije.

Nastavljamo sa mjerama za koje se pokazalo veliko interesovanje i ostvareni dobri rezultati u prošloj godini: nabavka stočnog fonda, nabavka poljoprivredne mehanizacije, priključaka i opreme, podrška izgradnji bunara, uz novinu ove godine podršue izgradnji bistijerna u bezvodnim područjima.

Novina je da ćemo kroz projekat MIDAS II podržati formiranje otkupnih centara i obezbijediti podršku investicijama u ruralni turizam. Takođe, kroz projekat IFAD-a pokrećemo razvoj klastera i uz sredstva iz nacionalnog budžeta, realizovaćemo projekte razvoja ruralne infrastrukture.

U okviru politike ruralnog razvoja definisali smo 4 programa za održivo gazdovanje prirodnim resursima i dva programa za poboljšanje kvaliteta života i širenje ekonomskih aktivnosti u ruralnim područjima.

Dio i ovogodišnjeg Agrobudžeta su programi podrške opštim servisima u poljoprivredi, kao i podrška staračkim domaćinstvima.

Sektor ribarstva podržaćemo kroz dva programa:
- Razvoj sektora morskog ribarstva i marikulture,
- Razvoj sektora slatkovodnog ribarstva i akvakulture.

Obezbijeđena su sredstva u iznosu od 1.043.000€, što je povećanje od 135% u odnosu na prošlu godinu.

Pored podrške profesionalnim ribarima i unapređenju sektora marikulture, posebna pažnja će se posvetiti mjerama za održivo upravljanje i očuvanje resursa ribe i drugih morskih organizama.
Podržaće se nabavka i instalacija neophodne opreme za mjesta prvog iskrcaja duž naše obale, uspostavljanje elektronskog sistema prikupljanja podataka i sljedljivosti u malom obalnom ribolovu.

Kod slatkovodnog ribarstva, takođe, novina je uspostavljanje sljedljivosti proizvoda ribarstva, kroz nabavku uređaja za vođenje evidencije o prodaji i izgradnju i opremanje mjesta prve prodaje.

Uvodimo i direktna plaćanja u akvakulturi, kako bi podržali uzgajivače slatkovodne ribe.

U okviru programa koji se realizuju preko Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove realizovaće se četiri programa.

Po prvi put imamo posebno obezbijeđena sredstva u nacionalnom budžetu za realizaciju Programa mjera za bezbjednost hrane, za koji je izdvojeno 349.000€. Dodatno će se unaprijediti sistem službenih kontrola hrane i redovnih analiza hrane u svim fazama - od primarne proizvodnje, preko prerade do prodaje krajnjem potrošaču.

Za mjere obavezne zdravstvene zaštite životinja uložiće se 1.400.000€, uz dodatno ulaganje od oko milion € za vakcinaciju protiv kvrgave kože govedi i plavog jezika. U prošloj godini, zahvaljujući opredijeljenim sredstvima, blagovremenoj i kvalitetnoj vakcinaciji uspjeli smo da zaštitimo stočni fond. Uradićemo to i ove godine.

Uz sprovođenje redovnog programa fitosanitarnih mjera unaprijedićemo kapacitete kroz izgradnju i opremanje fitosanitarnih laboratorija.

Smatramo da ovaj Agrobudžet predstavlja dobru osnovu za: dalji razvoj sektora poljoprivrede, unapređenje uslova života na selu, otvaranje novih radnih mjesta, usvajanje novih standarda i jačanje naših institucija. Ovaj Agrobudžet je i put za obezbjeđivanje još izdašnije podrške iz nacionalnog budžeta i EU fondova.

Vjerujem da ćemo u realizaciji Agrobudžeta biti svi zajedno: i brojni korisnici i stručne službe i institucije i lokalne zajednice.

Bićemo zajedno na terenu, kod domaćina, u pogonima u kojima se proizvodi hrana i u lokalnim zajednicama.

Vjerujem da ćemo u tim zajedničkim naporima imati podršku medija.